Budućnost ljudskih resursa se mijenja, jesmo li spremni?

Svim korisnicima Altiusove newsletter liste darujemo besplatno sudjelovanje na ONLINE radionici: 

BUDUĆNOST LJUDSKIH RESURSA SE MIJENJA, JESMO LI SPREMNI?

Što nam donosi budućnost rada i u kojem smjeru razvijati kompetencije zaposlenika?

• „Hoće li nas zamijeniti roboti?
• Hoće li umjetna inteligencija „izbrisati“ čitave poslove?
• Što automatizacija znači za mene kao profesionalca ili poduzetnika?“

Ovo su samo su neka od pitanja koje sve češće čujemo u javnom prostoru, medijima, obrazovnim ustanovama i tvrtkama.

Doista, riječ je jednoj od najvažnijih tema koja se često nepotrebno mistificira ili banalizira. Kako bismo zadržali i dugoročno razvijali osobnu i organizacijsku konkurentnost, zadržali fleksibilnost i budnost te se uspješno pozicionirali u odnosu na izgledne scenarije budućnosti, važno je razumjeti pozadinu društvenih i tehnoloških trendova te njihovu trenutnu situaciju. Drugim riječima, važno je razumjeti kako smo do sada radili i učili, kako to trenutno činimo (pogotovo u vrijeme pandemije) te što možemo očekivati u budućnosti.

Krajem 80-tih godina u poslovnom se žargonu počinje koristiti izraz „VUCA“. Radi se o engleskom akronimu za volatile, unpredictable, complex, ambiguous – u prijevodu  „volatilno, nepredvidljivo, kompleksno i dvosmisleno“. Dugo vremena bilo je riječ o tek jednoj od brojnih atraktivnih fraza, no u posljednjih 15-ak godina, VUCA postaje sve osjetnija realnost u čijem kontekstu se najčešće diskutira o fascinantnoj temi budućnosti rada i obrazovanja.  

Nevjerojatan razvoj tehnologije, društveno-(geo)politička previranja, pomicanje granica u znanstvenim istraživanjima, a odnedavno i pandemija uzrokovana koronavirusom učinili su naše živote i poslovanje volatilnijim, nepredvidljivijim, kompleksnijim i dvosmislenijim nego ikad prije. Budući da gotovo polovicu prosječnog života provedemo učeći i radeći, s punim pravom možemo reći kako budućnost rada i obrazovanja nije znanstvena fantastika rezervirana samo za visoke akademske krugove i zanesenjake, već je to životna tema koja se tiče svih aktera na tržištu, bili oni mali, veliki, aktivni ili pasivni. Tehnologija, kao glavni agent promjena, ne reformira već transformira sam pojam rada i obrazovanja te kao takva neće „poštedjeti“ nijednu industriju.

Povrh boljeg razumijevanja društveno-ekonomskog konteksta za razmatranje budućnosti, predavanje će pokriti i atraktivne primjere iz različitih industrija i profesija te pružiti uvid u sve ono što na individualnoj i organizacijskoj razini možemo primijeniti kako bismo razvili otpornost te proaktivnije zajedrili valovima promjena.

Budućnost rada i obrazovanja nikako nije samo tehnološko-ekonomska tema, već se uvelike dotiče sociologije i psihologije i zapravo je riječ o podtemi ljudskih resursa. Kao što kaže često korištena misao: „Budućnost je stigla, samo nije svugdje ravnomjerno raspoređena“. Razmatrajući automatizaciju, mnogi pogrešno pomisle kako ona umanjuje vrijednost ljudskog kapitala. Naprotiv, ljudski kapital te strateško upravljanje i razvoj ljudskih resursa nikada nisu bili važniji za uspješno nošenje s brojnim izazovima koje nam postavljaju sadašnjost i budućnost.

Link za prijavu na Altiusovu newsletter listu (slobodno preporučite kolegi):  
https://altius.us10.list-manage.com/subscribe?u=507e45dc2c008396bf26501c3&id=d09c33cc7a