U doba recesije, mnogi su problemi zajednički mnogim poduzećima. Jedan od njih je svakako problem likvidnosti, u Hrvatskoj gorući.
Slično je i u Makedoniji, koja je uvela mjere za održavanje svojeg gospodarstva. Makedonske tvrtke poduzimaju mjere opreza kao zaštitu od posljedica financijske krize, oprezne u vezi s uzimanjem kredita. Stručnjaci tvrde da - premda likvidnost banaka nije ugrožena (ondje posluju dvije velike grčke banke, Alfa i Stopanska) - likvidnost ukupnog gospodarstva itekako jest.
Svjesni opasnosti, makedonski poduzetnici čine što mogu. Bez razumijevanja zakonitosti likvidnosti sigurno mogu još i manje. A o zakonitostima likvidnosti i cash gapu govorila je u Skoplju naša konzultantica, gđa Švigir.
U svojem izlaganju odgovorila je na mnoštvo pitanja, od toga kako osigurati likvidnost u nastalom krugu nelikvidnosti (i pod koju cijenu?), do toga kako iz poslovnog plana proteklog razdoblja zaključivati o novčanom toku, njime upravljati ili ga pak rebalansirati.
Sudionike predavanja zanimalo je i kolika je cijena cash gapa, kako osigurati neto radni kapital, uočiti latentne opasnosti za likvidnost ili potaknuti izlazak iz zone nelikvidnosti.
Gđa Švigir govorila je i o rentabilnosti kupaca i dobavljača, danima vezivanja naplate i plaćanja povezanima s likvidnošću (ABC analize i BCG matrice rentabilnosti i aktivnosti) te kako praćenjem Du Pont sustava i ADT modela, ali i odnosa prihoda i rashoda te kupaca i dobavljača, utjecati na podizanje likvidnosti.